NAŠ ČOVIK

Print Friendly, PDF & Email

Tomislav Žigmanov, Bunjevački Put križa, Katolički institut za kulturu, povijest i duhovnost »Ivan Antunović«, Subotica, 2013.

Bunjevci su odnekle doselili u Vojvodinu. Povijest više-manje drži da je to bilo iz Hercegovine, s rijeke Bune, pa su tako i dobili svoje današnje ime. Naravno, oni su Hrvati, jedino to neki u Srbiji ne žele priznati pa bi od njih stvarali posebnu naciju. Ali da sada ne idemo u to.

Tomislav Žigmanov je svega ovoga svjestan te nam ovim djelom podaruje ujedno i zrelu krišku povijesti. Shvatio je da se ne treba stidjeti ikavice, da se ne treba stidjeti molitvenika u rukama, da se ne treba stidjeti križeva krajputaša. To je ono što je Bunjevce održalo kroz povijest i što ih i danas održava na negostoljubivoj vojvođanskoj vjetrometini sa smjerom iz Srbije.

Opširnije...

PRISTAŠE

Print Friendly, PDF & Email

Ivan Bekavac, Slom crvene Orjune, Despot infinitus, Zagreb, 2015.

Miroslav je Krleža do 1945. znao biti u nesuglasju sa svojim »drugovima«, ali više nikada do svoje smrti. Shvatio je da je poražena njegova komunistička trocistička struja, a pobijedila Titova staljinistička. Zauzvrat ga je dotični obasuo svim počastima pa je bio nedodirljiva književna veličina i uzor čitavoj plejadi zaluđenoj jugokomunizmom. Tuđman nije pripadao tom okružju, unatoč partizanskom razdoblju svoga života. Zbog toga i jest mogao stvoriti hrvatsku državu, što mu pristaše Krleže i Tita, koji su već bili mrtvi, nikada nisu i nikada ne će oprostiti.

Opširnije...

OTISNUTI SE

Print Friendly, PDF & Email

Ljerka Car Matutinović, Kad već postoji planina, Bosanska riječ, Tuzla, 2013.

U ovo suvremeno vrijeme ima ljudi koji ne pročitaju 18 knjiga, a kamo li da ih napišu unatoč tomu što su školovani. Jednostavno rečeno: kod njih je prevladala površnost.

Ljerka Car Matutinović, pak, i čita i piše te je uz to i suvremena. Tako to rade odgovorne osobe. Plod svega toga je sada pred nama.

Opširnije...

POGLAVITO DUŠOBRIŽNIK

Print Friendly, PDF & Email

dr. fra Robert Jolić, Fra stanko Vasilj – život i djelo, Franjevačka knjižnica, Mostar, 2014.

Svaki čovjek iza sebe ostavlja neki trag koji će trajati duže ili kraće. Fra Stanko Vasilj može računati na onaj dulji, ne samo zbog himne Kraljici mira. Živio je odgovorno u teška vremena. Knjiga pred nama govori tomu u prilog.

U njezinom podnaslovu piše da predstavlja monografiju u prigodi 20. obljetnice fra Stankove smrti (1993.  2013.). A sastavljena je od dva dijela: Radova sa znanstvenog simpozija i Fra Stankovih pisanih djela. Htjelo se očito tako dočarati izvornog fra Stanka i što suvremenici misle o njemu i njegovu djelu.

Opširnije...

Osobno