MALI VELIKI LJUDI

Print Friendly, PDF & Email

Ivan Aralica, Kepec, Školska knjiga, Zagreb, 2011.

Upravo se vratih s masovne grobnice u Vrgorcu. Otkrili je ovih dana. Rukopis isti: komunisti doveli civile i hladnokrvno ih pobili. Odveli su ih iz ljubuške tamnice grozničavo bježeći pred braniteljima Širokog Brijega krajem siječnja 1945. Između ostalih ubili su i nekoliko trudnica. Jednome ubojici kasnije je jedna žena prigovorila zbog čega joj na pravdi Boga ubi trudnu kćer, a on mrtav hladan odgovori da je trebala reći da je njezina.

Ni u Araličinu romanu Kepec komunisti nisu ništa drukčiji. Ubijaju svakoga onoga za koga misle da im je stao na put. Ne govori Aralica o općim nacionalnim prostorima, već o jednom malom području gdje se jednoga dana osniva komunistička ćelija i počinje teći revolucionarni život. Pripadnici te ćelije, kao i svugdje drugdje, propalice su i probisvijeti. Njezin utemeljitelj je Bare Klepetan, negdašnji sjemeništarac, kasnije izbačeni gimnazijalac, kradljivac očevih novaca, propalica koja se u Zagrebu priključuje komunističkom pokretu, povratnik u svoj kraj kad se više nije imalo kud i kad je policija bila za petama. Oko sebe skuplja mjesnog homoseksualca, kradljivca po crkvama, rođenog ubojicu, bludnicu i sličan ološ. Nastanjuju se u bunjama, jer ih je tamo teško naći. Kroz to vrijeme revno ubijaju navodne protivnike. Bez grižnje savjesti. Bare sebe i njih opija lenjinizmom i marksizmom. Svi ih preziru i klone ih se.

Opširnije...

KRPANJE RASCJEPA

Print Friendly, PDF & Email

Arnold Benz, Budućnost svemira. Slučaj, kaos, Bog, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2006.

U Europi se nedavno raspravljalo, a kuha se još žešće raspravljanje, o potrebi spominjanja ili ne njezinih kršćanskih korijena u ustavu koji bi trebao vrijediti za sve. Ono što se trebalo podrazumijevati pretvorilo se u nešto dvojbeno zahvaljujući onima koji prisežu na demokraciju, znanstveni razvoj...

Arnold Benz postupa posve drugačije. Profesor je astrofizike i ne stidi se svojih znanstvenih i kršćanskih korijena. Kako pokazuje u knjizi, znanost i vjeru pomiruje zahvaljujući poglavito svojoj otvorenosti. Postavlja se kao onaj tko istražuje i zaključuje, a ne kao onaj tko već unaprijed zna što treba ostvariti.

Opširnije...

PIŠEM I GOVORIM

Print Friendly, PDF & Email

Josip Pečarić, Rasizam svjetskih moćnika, Vlastita naklada, Zagreb, 2012.

U obranu svoje domovine Hrvatske ustali su ljudi različitih zanimanja. I to još i sada čine, jer su vremena ustrajno zahtjevna.

Jedan od takvih je i Josip Pečarić. Matematičar svjetskoga glasa. Za protivnike nezgodan. Poznat, načitan, logično razmišlja. I ne predaje se. Piše i govori o svemu onome što pogađa Hrvatsku ovih godina. Ukazuje na nepravdu, pronalazi i nudi rješenja.

Pečarićeva knjiga pred nama satkana je ustvari oko pisma Vijeću sigurnosti UN-a koje je napisao i kojeg su supotpisali mnogi hrvatski intelektualci, uglednici, akademici, biskupi. Jedino je među njima malo političara. Oni čuvaju svoja mjesta. Nije se uputno bosti s nakaradnom međunarodnom pravdom koja za sebe tvrdi da je vrhunska, a svi vide njezinu rugobu. Ne žele shvatiti da i sramota ostaje dugo, dugo, baš kao i ispravno ponašanje. Uz to treba pribrojiti i lom koji ostavlja u duši.

Opširnije...

NISU IM ZATREBALI

Print Friendly, PDF & Email

Zdenko Radelić, Križari: gerila u Hrvatskoj 1945. – 1950., Alfa – Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2011.

Zahvaljujući Zapadnim saveznicima komunisti su se upisali među pobjednike Drugog svjetskog rata. Unatoč savezništvu ciljevi su im ostali različiti. Ogrnuvši se samo zbog probitka kabanicom antifašizma, komunisti stvaraju svoje komunističko društvo. Nesmiljeno. Na putu su im stajali Katolička Crkva, HSS i križari ili gerila. Odlučili su uspjeti po svaku cijenu.

Radelić pišući o križarima ili gerili u Hrvatskoj pomalo obrađuje i događanja s druge dvije spomenute skupine, protivnice komunističkog režima. Treba istaknuti da je ovo prvi rad ovakvog oblika u hrvatskoj literaturi. Iskoristivši oblik monografije pisac govori o pozadini nastanka križarskih skupina i o samim njima, u skladu s literaturom i svjedočenjima do kojih je mogao doći. Zbog toga će mu biti zahvalni budući istraživači ove teme. Komunisti su naravno o svemu ovome govorili, ali pristrano, tako da njihova literatura nema neku stručnu vrijednost.

Opširnije...

Osobno