SVAKODNEVNICA MEĐU PRSTIMA

Print Friendly, PDF & Email

Diana Burazer, Naranča, Fidipid, Zagreb, 2008.

Odmah na početku izrecimo tvrdnju da Diana Burazer piše tako da u nama otvara prostor naše svakodnevice. Naravno, samo na prvi pogled. A u tome i jest »ono nešto« koje ovo prolazno i svakodnevno pretvara u neprolaznost koja se pamti. Pa i sami naslov zbirke je tako običan: naranča. Kupujemo ih na kilograme u nekoj od trgovina ili ih sami uzgajamo negdje dolje na jugu pokraj naše kućice ili vikendice. Ali, naranča je i sjećanje na djetinjstvo, na zavičaj u drugome podneblju, na ljubav, što Diana Burazer naglašava u zbirci stavljajući pjesmu Naranča na sam početak kao svojevrsni moto, odnosno vrata kroz koja se jedino može ući u ovu zbirku.

Opširnije...

MALENOST I LJEPOTA

Print Friendly, PDF & Email

Marina Kljajo-Radić, S neba cvjetovi, Naklada DHK HB – Naklada K. Krešimir, Mostar – Zagreb, 2010.

Puknu top u Imotskom, kugla odleti negdje u polje i granica bi povučena. Ta vremena osvajača naoko prođoše, ali granica osta. Razdijeli isto, kao da se to dijeliti može. Mogli bismo sada i o nekim drugim sličnim granicama, ali bio bi to politički govor, a ne onaj o jednoj knjizi.

Marina Kljajo Radić u svome novom pjesničkom ostvaraju rasprostrla je pred nas krajolik, ovozemni i duhovni, koji se prostire tim prostorom što ga tuđa vojska obeščasti. Ona se na to ne obazire. U prijateljstvu s vilama Humljankama spušta se do maslina, dolje do Korčule, i puninom bića upija sokove zemlje i sokove naroda koji je unatoč svemu tu odlučio obitavati. A još k tome dodaš dobrog blagog Boga i možeš reći da si stvorio ne samo dobru pjesmu, nego postao i ostao dobar čovjek.

Opširnije...

OBALE RIJEKE

Print Friendly, PDF & Email

Tomislav Marijan Bilosnić, Kolac u rijeci Zrmanji, Istarski ogranak DHK, Pula, 2007.

Pisac romana pred nama je pjesnik, slikar, romanopisac i još mnogo toga. Bjelodano to dokazuje u ovom djelu. Oslikavajući sudbinu dvojice ljudi koji su mogli biti jedna rijeka, ali su otišli na razdvojene obale, progovorio je o mnogočemu. Zbog toga nije uvijek jasno kojim zapravo putima ide i što nam želi poručiti. Tek na samom kraju naslućujemo sržnu misao koja je pokretala romanopiščevu ruku.

Riječ je, dakle, o Domovinskom ratu, odnosno o tamnici koja je njime ispunjena. Zvonimir, iako veliki hrvatski ratnik, dolazi u nju jer je ubio tetkina sina oslobodivši mjesto od neprijatelja. U njemu je vidio Milana, također tetkina sina. A on mu je silovao sestru i doprinio da bude ubijena. I Milan je također u tamnici, istoj. Nije uspio pobjeći nakon dovršetka rata tijekom kojeg je puno zla učinio. Obojica su još odana drogama. Tu su također i drugi utamničenici, s različitim životnim sudbinama. Nema što, plodno tlo za bujanje i iskazivanje različitih izopačenosti.

Opširnije...

ISPOVIJEDAM SE

Print Friendly, PDF & Email

Ivan Aralica, Život nastanjen sjenama, Znanje, Zagreb, 2009.

Aralica je odavno poznati pisac, ali ni u jednom romanu nije sebe izložio tako kao u ovom. Istina, nije to ni zadaća romanopisaca. Samo, uvijek nas kopka zbog čega netko piše tako kako piše?

Ovo je ujedno i jedna od temeljnih polaznica na kojoj je satkan čitav roman. A odgovor je naslovnica: osamljeni jablan na livadi koji se prkosno vinuo k nebu. Kako stari, Aralica ga sve više primjećuje kad se pogleda u zrcalu. I mora se s njim suočiti.

Ustvari, Aralica se prisjeća svog oca. Neizmjerno je volio jablanove. Pomogli su mu da se osovi na noge i postane netko i nešto u obitelji koja je bila mnogobrojna i polako se stala osipati. Jablanovim gredama sagradio je sebi i svojoj obitelji dom. Bio je to uspjeh života. Iz osame koju sa sobom donosi život za ovcama, kamo je još kao mali gurnut, stupio je u borbu odgajanja svoje djece za prave ličnosti. Vrijeme mu, podrazumijeva se kao stoljećima u Hrvatskoj, nije bilo naklonjeno. Došao je i Drugi svjetski rat noseći sa sobom smrt i razaranje.

Opširnije...

Osobno