POD SLAMNATIM ŠEŠIROM

Print Friendly, PDF & Email

Joso Živković, Tišina raspadanja, DHK HB, Mostar, 2015.

Prstima dotičeš plodnu posavsku zemlju. To je tvoje, ma koliko drugi nastojali da to nije tako. A vjetar se razbacio pustom širinom. Tako i ti, unatoč svemu. Ćutiš u sebi pjesmu i smjelo kročiš životnim stazama.

Da, Joso Živković radosno i dubinski diše svoj posavski zavičaj. Na prvi pogled to tako ne izgleda. Pa i sami naslov zbirke, Tišina propadanja, kao da navješćuje nešto drugo. No, njemu je samo žao da se dogodilo tako kako se dogodilo. Mnogo je više života u tom podneblju nego što je trenutno slučaj. Umrle su kuće, umrla su sela, ali ostala je ta posavska duša, u tijelu pod slamnatim šeširom. Dotični ne traži puno, tek toliko da bude tu gdje je navikao biti i ništa više. Makar sve bilo u krhotinama, izbrazdano nedavnim događajima. Međutim, sve može biti drukčije ako poslušamo poziv u sebi, kao što kaže posljednja pjesma u zbirci. Klica u zemlji nudi nadu./ Rodovi će doći./ U preobrazbi mlakoj,/ čim osluhnemo poziv,/ hitro moramo poći;/ unatoč truleži i koncu u nama/ - sve se nastavlja. (Klijanja)

Opširnije...

KORACI PONOSA

Print Friendly, PDF & Email

Fabrice Hadjadj, Raj na vratima, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2015.

Kršćanstvo su odavno protjerali iz društvenog života, ovamo na Zapadu. Ali oni svjesni uvijek su ga vraćali u središte zbivanja. Jedan od takvih je Fabrice Hadjadj, čovjek zanimljiva životopisa. Rodio se kao Židov, mladost proveo kao bezbožnik, da bi u svojim tridesetim prigrlio kršćanstvo. A k tomu mu prezime miriše na ono arapsko, zna se našaliti. Danas je poznat, ne samo u Francuskoj, kao plodan mislilac i dramski pisac kršćanskog nadahnuća.

U ovoj knjizi razmatra pitanje raja. On je ne samo negdje tamo nakon naše smrti, nego ga treba nastojati barem u mrvicama doživjeti dok smo ovdje na zemlji. I to u nama stvara radost, a ne isprazan način života.

Opširnije...

TVRDOĆA PLOČNIKA

Print Friendly, PDF & Email

Boris Maruna, Svijet koji znam, DHK, Zagreb, 2015.

On je bio naš pravi disident, ne kao oni, nazovi naši, iz devedesetih godina prošloga stoljeća. Boris Maruna. Nije se mirio s jugokomunističkim režimom pa je 1960. s dvojicom braće prebjegao u inozemstvo. Skrasuje se u Argentini, pridružuje Vinku Nikoliću i počinje objavljivati u Hrvatskoj reviji. Još jedan hrvatski pjesnik na tvrdom svjetskom pločniku, ali bolje i to nego pod ledinom kao mnogi prije njega.

Opširnije...

IZ BUROVITOSTI POGLED

Print Friendly, PDF & Email

Vlatko Majić, Obeščašćivač, Znanstvena knjižnica – Matica hrvatska, Zadar – Pag, 2017.

Vrijeme oko nas je prematerijalizirano i odnosi su u svijetu prepolitizirani, kaže Vlatko Majić, tamo negdje oko sredine knjige, pokušavajući kriknuti da treba drukčije. Pa onda nastavlja da je sve puno buke, dinamike, tehnike i svakojake trke što nimalo ne pridonosi brizi za jezik, misao i knjigu. A za one koji ga dovoljno ne poznaju pri kraju kaže da mu je svijet jednostavan i lijep. Čisti Mediteran, Hercegovina i Dalmacija, sunce, kamen, rijeka u polju i jablani kraj nje. Tu se brusi jezik, igra s njim, voli svoje i uranja time u voljenje drugoga kraj sebe.

Dotaknusmo se mrvicu pjesnikovih označnica, da, Majić je pjesnik, kako bismo tako shvatili što je zapravo uradio s ovim svojim novim djelom. Ono nije tipično, zaljuljao je malo više jezik, kako voli reći. Skupio je različite silnice svoga djelovanja i izložio ih pred nas. A kroz sve se provlači spomenuta pjesnička nit. Njome tka odgovorno tkanje koje može odoljeti naletima raznoraznih vjetrova.

Opširnije...

Osobno