- Detalji
-
Kategorija: Prikazi (Književnost)
-
Objavljeno: Srijeda, 03 Svi 2017 15:05
-
Hitova: 2069
Šimun Šito Ćorić, Slušaj, Iris, FRAM-ZIRAL – HKZ-Hrvatsko slovo, Mostar – Zagreb, 2015.
Bio je rat. Onaj u tvojoj domovini, kasnije nazvan Domovinski. Kako se odnositi prema njemu? Pričati neke mirotvorne priče ili se nastojati oduprijeti?
Ćoriću je od početka bilo jasno na koju stranu krenuti. Nalazio se u tuđini, ali je koristio svaki trenutak i svaku priliku pomoći svojima. Jedan od načina bilo je i pisanje, u ovom slučaju ono književno. Još na samom početku toga rata objelodanio je na njemačkom jeziku u Švicarskoj ovu knjigu pred nama. Kasnije su slijedili neki drugi jezici, a na samom kraju i hrvatski, jer nama je valjda sve to trebalo biti jasno. Na stranu što su zaredale pozitivne, pa i laskave, kritike. Važno je bilo prenijeti istinu u taj zapadni svijet koji bi radije pričao one mirotvorne priče nego naviještao da se treba oduprijeti, a kamo li da bi u tomu pomogao. Samo Bog zna koliko je pisac uspio. Ali zacijelo jest, jer su neke novine objavile ove crtice u nastavcima.
Opširnije...
- Detalji
-
Kategorija: Prikazi (Publicistika)
-
Objavljeno: Srijeda, 19 Travanj 2017 19:04
-
Hitova: 2175
Stjepan Čovo, Franjevci žrtve Drugoga svjetskog rata i poraća u Cetinskoj krajini, Franjevački samostan, Sinj, 2015.
Fra Milan Lapić i fra Stanko Bradarić nađoše se 24 rujna 1943. u Stupnom Dolu kod Ravnog, na putu u Dubrovnik. Jugokomunisti napadoše mjesto i uhvatiše ih. Bijaše to sinjska jedinica pa se oni pozvaše na »prijatelja« Peku Bogdana. Ta kako i ne bi, 6 je godina bio u sinjskom sjemeništu. Ali je bio i u Beogradu na sveučilištu gdje se priključio jugokomunistima. Kada je došao i ugledao navedene, uskliknuo je da ih je i prije čekao ali su umakli. Zna se što je slijedilo.
Ovaj povijesni podatak zorno ocrtava kako su se jugokomunisti odnosili i prema dalmatinskim fratrima. Ništa im nije bilo sveto, krvavo su slijedili svoju komunističku ideologiju. A nastavili su to i u poraću, kako nam ovo djelo pokazuje. Nama su ih, pak, predstavljali, a u Cetinskoj krajini još neki Bogdana i ine predstavljaju kao ćudoredne okomice, dobrotvore svoga kraja. Za ne povjerovati.
Opširnije...