DOJAHALI SU

Print Friendly, PDF & Email

Božidar Prosenjak, Prva kravata, Academia cravatica, Zagreb, 2013.

Ivan, hrvatski vitez, vratio se iz boja s Turcima i sprema se vjenčati sa svojom odabranicom Maricom. Međutim, bubnjar obznanjuje vijest da on i drugi mladići moraju u rat, za cara. Opet. Započeo je tzv. Tridesetogodišnji rat (1618. - 1648.). Podrazumijeva se da ne znaju hoće li se vratiti. Marica na kraju oproštaja veže Ivanu maramu oko vrata govoreći mu da joj je donese živ natrag ili da joj bude vraćena ako se zaljubi u drugu ili ako pogine. On joj obećaje da će joj je živ vratiti. I počinje teći priča ovoga romana, lagana kao rijeka što protječe svojim koritom, a teška kao područje kojim to čini. Zbog toga se ovaj roman slobodno može ponijeti negdje i na odmor. Ne će umoriti, dapače opustit će nas iako će zahvatiti duboko u naše dubine. Isprazno nas, naime, ne zabavlja, nego nam priča o nama samima pobuđujući u nama dostojanstvo i ponos prema onome kroz što smo prošli.

Opširnije...

ONI DOLAZE

Print Friendly, PDF & Email

Ivan Ott, Ukradeno djetinjstvo, Naklada Bošković, Split, 2013.

Pročitao sam dosta knjiga o Bleiburgu i Križnom putu, ali ova me se najviše dojmila. Držim da je to zbog sljedeće rečenice ili činjenice: »S jedanaest godina pošlo je u Exodus dijete, s dvanaest godina vraćao se u svoj rodni grad zreo čovjek.« (str. 369.) Nekako uspijevamo shvatiti, barem tako mislimo, patnju odrasla čovjeka, ali kako shvatiti neljudsku patnju malog djeteta? U svakom zdravom ljudskom umu morao se tako urezati događaj spomenut na 196. str. Već su u logoru. Mali Ivan, glavni junak ovoga djela, pati zajedno s majkom. Otac je prije odveden. Odjedanput ugledaju kako partizani vuku nekog isprebijanog čovjeka. Ivan prepoznaje oca. Spontano trči prema njima i viče da mu ga puste. Dočekala ga je vojnička »bakandža« i odbacila daleko uz riječi: »Gubi se kopile«. Slika je to komunističkog odnosa prema pobijeđenima. Neuki i divlji satirali su one koje su držali »neprijateljima«.

Opširnije...

MJERA

Print Friendly, PDF & Email

fra Jerko Karačić, Uspomene iz doba mučeništva, Vicepostulatura postupka mučeništva »Fra Leo Petrović i 65 subraće« - Matica hrvatska, Široki Brijeg – Vrgorac, 2014.

Gledam ovu knjigu pred sobom. Nema puno stranica. A zahvaća izuzetno bremenito razdoblje naše povijesti. Poraće Drugog svjetskog rata, čitavih 7 godina. Kada fra Jerko počinje opisivati događaje, rat još pomalo traje u drugim krajevima, a on je mlad i neiskusan duboko među njima. Vlada »sloboda narodu«, a »smrt fašizmu«. Sjeća se svega toga 70-ih godina prošloga stoljeća dok u slobodi na »trulom Zapadu« ponovo počinje opisivati što je nekada doživio. Prijašnji pokušaji su propali, pojeli ih miševi u nagriženoj konzervi zakopanoj da je komunisti ne bi slučajno pronašli. Jer za to se najmanje išlo u dugogodišnju tamnicu i zahvaljivalo Bogu da je glava ostala na ramenu. Bilo je to vrijeme »Hrvatskoga proljeća«. Knjiga nije dosegla mnogo stranica, ali je dosegla srž muke hercegovačkog puka u tim teškim danima. S mjerom. Koja razlika od debelih komunističkih knjiga o istom razdoblju što odišu prazninom.

Opširnije...

SVJETILJKOM PO POVIJESNOM BESPUĆU

Print Friendly, PDF & Email

Tomislav Vuković, Drugačija povijest, Glas Koncila, Zagreb, 2012.

Drugi je svjetski rat prohujao hrvatskim zemljama. Je li njegova slika onakva kakvom su nam je predstavljali 45 godina za vrijeme komunizma, i još nam je predstavljaju, ili je drukčija? Tomislav Vuković bjelodano dokazuje da je drukčija pa ma tko što prigovorio i u tuzemstvu i u inozemstvu.

Građa u knjizi najprije je izlazila u obliku članaka u Glasu Koncila. Na kraju je skupljena i uvezana u knjigu. Međutim, primjećuje se da je od prvoga trenutka svjesno ili nesvjesno bila vođena čvrstom rukom. Vuković se dohvatio temeljnih mitova o hrvatskoj genocidnosti, da bi onda dodao što je zločinačka komunistička namisao učinila tom samom hrvatskom narodu. Kao da svjetiljkom ide po povijesnom bespuću i otkriva nam dobro skrivene tajne. Zbog toga jedan izvrstan povjesničar i predstavljač ove knjige u samom naslovu svoga članka pisca nazva hrabrim novinarom. On to zaista jest, ali to je tragedija današnjeg hrvatskog novinarstva. Zar se još uvijek mora tražiti hrabrost da bi se istraživala istina o hrvatskoj povijesti? Zar nije dovoljna stručnost i ništa više? Očito nije, jer su stare sile još uvijek na djelu.

Opširnije...

Osobno