PRIGRLIH GA

Print Friendly, PDF & Email

Ivan Marijanović, Ljubavi i snovi, Alfa, Zagreb, 2022.

Netko i ne doživi 50 godina, a netko, poput Ivana Marijanovića, toliko govori svojoj okolini književnim, pjesničkim glasom. Između ostaloga, jer Marijanović propovijeda i Božju riječ, iz dana u dan. I to su dvije bitne sastavnice njegova hoda ovom zemljom, čovjek i vjernik (svećenik). Na tim temeljima sagradio je svoj bitak, svoju pjesničku kuću.

Ovu knjigu izabranih pjesama nije dijelio po objavljenim djelima s pregrštom novih pjesama, nego ju je podijelio tematski. Najprije tako susrećemo njegove zavičajne pjesme, nakon toga refleksivne, domoljubne i duhovne. Široke su to teme, naravno, ali i pjesnik donosi obilje pjesama. Na ovaj način postigao je da lakše shvaćamo kakvo je zapravo to njegovo pjesništvo, što ga pokreće, što nam želi poručiti.

Opširnije...

SVILENKASTE NITI

Print Friendly, PDF & Email

Marina Kljajo-Radić, Vrša uspomena, Matica hrvatska, Čitluk, 2022.

Nije sve u životu savršeno, bajno, zna itekako biti grbavo i zakučasto. Ali i od takvoga života moguće je napraviti kutak za življenje, samo ako to hoćemo. Kao građa može nam poslužiti ovo i ono. Kod Marine Kljajo-Radić to su uspomene, što naznačuje u samom naslovu ove stihozbirke. Uhvatila ih je u svoju životnu vršu i ne pušta od sebe. One su njezin dublji razlog postojanja.

Sve je podijelila u 5 ciklusa, s tim da je onaj prvi, Staza ljubavi, najveći. Oni su, pak, uglavnom tematski određeni, iako se ponekada potkrade i drukčiji način postavljanja prema pjesničkoj građi.

Opširnije...

BUKET

Print Friendly, PDF & Email

Ljiljana Vasilj, Kap beskraja, Tkanica, Zagreb, 2022.

Život nije ravna crta, čak ni kod onih koji se kupaju u bogatstvu koje su sami pošteno stvorili, nekome oteli ili im ga je netko poklonio. Događaju se tu razni obrati u našu korist, kao i na našu štetu.

Svjesna je svega toga Ljiljana Vasilj dok pred nas rasprostire svoju najnoviju stihozbirku. Govori da je ime za njezinu čežnju jezik. Njime »čovjek/ imenuje sebe, svoje traganje/ za smislom, zemaljsku ljepotu...// Ide tim putem makar joj se u ovom vremenu to činilo posve uzaludnim, ali ipak »ispisujem i predajem riječi/ u jeziku svoga naroda« (str. 5.)

Opširnije...

NAŠA JE ZADAĆA PAMTITI

Print Friendly, PDF & Email

M. Džolan – R. Jolić (priredili), Rama u Drugom svjetskom ratu i poraću, Franjevački samostan Rama-Šćit i dr., Rama-Šćit, 2021.

Za Ramu kažu da je na razmeđu između BOSNE I Hercegovine. Ali isto tako je i na razvođu južno u jadranski sliv i sjeverno u crnomorski. Unatoč tim odrednicama uvijek je bila svoja i odupirala se nesklonim povijesnim vjetrovima. Za istaknuti je svakako godinu 1687. Zbog Turaka tada iz Rame prema Cetinskoj krajini odlazi velik broj ramskog puka, a s njima i slika koja se danas štuje kao Čudotvorna slika Gospe Sinjske. Nije im bio sklon ni kraj 1917. te početak 1918. Ramom hara španjolska gripa, a oni spašavaju svoju djecu tako što ih šalju u Hrvatsku. No, u zajedničku svijest Ramljacima se najdublje usjekla 1942. godina. U proljeće u Ramu upadaju vukovski četnici i padaju prve žrtve na Zahumu. Krvavi posao nastavljaju partizani toga ljeta. Njih ponovno slijede četnici u listopadu, ali sada puno krvavije. Kao pripadnike tzv. Antikomunističke dobrovoljačke milicije u Ramu ih dovode Talijani. Nakon njihova odlaska iza njih ostaje mrtvo oko tisuću civila.

Opširnije...

Osobno