O SEBI I O DRUGIMA

Print Friendly, PDF & Email

Tomislav Žigmanov, Minimum in maximis, AGM, Zagreb, 2007.

Živiš uz granicu, ali s one strane koja ne pripada tvome narodu, iako je nekada bilo drukčije pa se održala jaka manjinska skupina. U jednom trenutku prekogranični odnosi se jako posložniše, s tvoje strane granice napadoše tvoje s one strane granice. Pomoći nešto posebno ne možeš, gledaš samo kad će i tebe otpuhati povijesni vjetar. Skica je ovo za lakše razumijevanje filozofiranja Tomislava Žigmanova. Svjestan je on i jedne i druge svoje pripadnosti, te s ruba piše zapise o nerubnome, kako stavlja u podnaslov ove svoje knjige. Uspijeva nadići ograničenosti i piše dobar filozofski esej pa nije čudo da je nagrađen kao pisac najbolje knjige eseja u Hrvatskoj.

Opširnije...

RANO TO POČE

Print Friendly, PDF & Email

Stjepan Tomić, Bosna koje nema, Karista, Zagreb, 2007.

»Posljednje što je čuo o Nikoli bilo je da se vratio u Bosnu, u onaj mizerni dio koji je pripao Hrvatima, da opet radi u školi i surađuje u nekim novinama.« (str. 105.) Ovako glasi posljednja rečenica u ovoj knjizi Stjepana Tomića. Meni se učinila ključnom. Zbog toga se ne bih složio s nekim prosuditeljima koji kažu da posljednja pripovijetka Gubitnici odskače od ostalih šest. To je samo naizgled. Ona jest drukčije zamišljena, ali radnja je zapravo ista. Ustvari, predstavlja zaslov ovoj zbirci pripovijedaka koju bi neki čak htjeli svrstati i u roman. Radnja se, naime, isprepliće, kao i likovi. Naglasak je, pak, na vremenu koje protječe i kao da se neprestano ponavlja.

Opširnije...

SNATRENJE

Print Friendly, PDF & Email

Mile Maslać, Pod vatrom ognjišta, DHK, Zagreb, 2007.

Predaš rukopis knjige za tisak i nedugo nakon toga otiđeš u nebeske krajeve. Takva sudba pogodila je Milu Maslaća. Sada točno zna ono o čemu je snatrio na ovoj zemlji.

Pod vatrom ognjišta Maslaćeva je zbirka pjesama koja dobrano uokviruje njegov život. Propituje svoje postojanje, postojanje svijeta oko sebe, iščekuje drukčije, bolje vrijeme. Sav je zauzet tim traženjem. Slike se isprepliću, sjećanja žele nahrupiti u zbiljnost. Jedno od najvažnijih svakako je Domovinski rat. Maslać nije o njemu čitao, on je u njemu bio. Nije stoga čudno da govori o vatri, izbjeglicama, kljastim drvoredima... slikama tako duboko značajnim. Da bi se lakše obranio od težine života, piše pjesme »dobrim duhovima«: Dubravku Horvatiću, Ivanu Lackoviću Croati i Antonu Cetini.

Opširnije...

ĆUH LAHORA

Print Friendly, PDF & Email

Pero Pavlović, Ljubav (a zemlja riječ zori), Naklada K. Krešimir, Zagreb, 2008.

Današnji ozbiljni prosuditelji javnih glasila govore da im je najvažnije proizvesti pristanak. Njihovi bogati vlasnici i oni koji ih podržavaju odlučili su ustrojiti sloj koji razmišlja i drugi sloj koji je potrošački i ne razmišlja. A da mu to ne bi palo na pamet treba ga prevesti »žedna preko vode«. Ne, nisu ovo nikakvi desničari, pročitah to upravo u jednoj od knjiga Noama Chomskog kojeg nazivaju ljevičarem i anarhistom. Ako je nekomu do podjela, sljedeće bi riječi mogle biti desničarske. Ono isto što se događa s javnim glasilima, događa se i s kulturom općenito, pa tako i s književnošću. Ona plovi mutnim vodama i neprestano pada sve niže, jer trebala bi se prodavati i netko bi trebao na njoj zarađivati.

Opširnije...

Osobno