- Detalji
-
Kategorija: Prikazi (Publicistika)
-
Objavljeno: Ponedjeljak, 08 Veljača 2010 15:50
-
Hitova: 2021
Ivica Mlivončić, Muslimanski logori za Hrvate u BiH u vrijeme rata 1991. – 1995., Naša ognjišta – Zbornik Kačić, Tomislavgrad – Sinj, 2008.
Slike srpskih logora iz nedavnog rata u BiH obišle su svijet, tako i ono nešto hrvatskih. Međutim, isto se nije dogodilo s bošnjačkim logorima kojih je bilo više od 3 o kojima su govorili neki bošnjački predstavnici. Međutim nakon ove knjige Ivice Mlivončića sve se stubokom mijenja, jer nije pisana snagom sile, nego snagom dokaza.
Knjiga započinje predgovorom u kojem svoje dojmove o njoj, odnosno o bošnjačkim logorima, ukratko iznosi Mirko Zelenika, predsjednik Hrvatske udruge logoraša Domovinskog rata. Nakon njega slijedi proslov samog autora. Želi razjasniti zbog čega je uopće napisao jednu ovakvu knjigu, treću u nizu s tematikom istoga rata. Građu je rasporedio u 3 dijela. Prvi dio knjige uspio je pokušaj raščlanjivanja muslimanskih logora za Hrvate u ratu u BiH 1991. - 1995., kao i samog pojma logora. U drugom, pak, dijelu knjige donesen je popis muslimanskih logora za Hrvate u BiH. Na njegovom kraju uz zaključne misli nalazi se i nekoliko fotografija. Sve nisu za gledanje, osobito ako nam je želudac slab. Treći dio zbirka je dokumenata nastala u razdoblju 1993. - 1996., kao i u razdoblju 2000. - 2008. Podrazumijeva se da u ovakvim knjigama nije izostao ni popis literature i kazalo imena.
Opširnije...
- Detalji
-
Kategorija: Prikazi (Književnost)
-
Objavljeno: Ponedjeljak, 25 Siječanj 2010 15:35
-
Hitova: 1840
Josip Brkić, Molitvenik hrvatskih pjesnika, Altagama, Zagreb, 2008.
Jedna od podvala zlosretnog komunističkog vremena jest da su pjesnici bezbožni, odnosno da trebaju biti takvi ako žele biti dobri pjesnici. Ništa bolje nije prošla ni čitava umjetnost. Posljedica je bila rascijepljenost, čak i onda kad se nisi predavao komunističkoj zabludi. Stoga je ovaj molitvenik hrvatskih pjesnika itekako dobro došao hrvatskoj književnosti.
Sastavljač je pjesnike poredao vremenskim slijedom. Prvi je Marko Marulić i njegova ikavska Molitva suprotiva Turkom, a posljednji Nenad Piskač s pjesmom na kajkavštini Čistlište. Ako hotimično nije započeo jednim hrvatskim narječjem, a završio drugim, onda se molitva uslišila i nešto nam poručila. Pjesnici su, znamo to, itekako svjesni snage molitve. Pristrano bi bilo izdvajati neke i njihove uradke, ali pjesmu Molitva za grob u Hrvatskoj Vinka Nikolića svakako ne mogu preskočiti. Sami njezin naslov kaže sve o nesretnoj podjeli u hrvatskoj duhovnosti i izražava čežnju da ona što prije zaraste. Bilo je tako i u svim drugim prijelomnim hrvatskim vremenima.
Opširnije...