GLAS NARODA

Print Friendly, PDF & Email

Slavo Antin Bago, Duhovnost i pitomost, HKD Napredak, Mostar, 2007.

Čitajući rukopis Baginih pjesama ne mogu a da se najprije ne sjetim Domovinskog rata. Da ga nije bilo, bi li bilo ovog pjesnika? Teško! Zacijelo ovakve pjesme ne bi mogao objelodanjivati. Razloga je bezbroj, a jedan je od njih taj što Bago radi u školstvu. »Drugovi« ništa nisu prepuštali slučaju. Htjeli su određivati ne samo u kakvoj ćemo državi živjeti, nego i što ćemo misliti.

Opširnije...

ISJEČAK

Print Friendly, PDF & Email

fra Ante Marić, U godinama gladi, DHK HB – Matica hrvatska, Mostar – Široki Brijeg, 2007.

Hercegovina je u hrvatskom narodu obvijena mnoštvom priča i stavova. Nije lagano odgovoriti zbog čega je to tako, ali je lagano dokazati da je uvijek rađala velikim ličnostima. Spomenimo samo dvije, slične u bitnim obilježjima. Posljednja bosanska Kraljica Katarina Kosača brine se za sirotinju, bori za svoj narod i umire na glasu svetosti. Fra Didak Buntić također se brine za sirotinju, također se bori za svoj narod i također umire na glasu svetosti. Fra Ante Marić znao je sve to prepoznati pa je tiskao dramu Kraljica Katarina Kosača, a sada evo tiska dramu U godinama gladi, dramu u kojoj je glavni lik fra Didak Buntić i njegov napaćeni narod.

Vojske, kraljevstva i carstva prolazili su Humom, odnosno Hercegovinom, ali ona je uvijek ostajala, preživljavala i rađala se iz pepela. Možda je to odgovor na prvu rečenicu u ovom tekstu. Narod kojeg su povijesne mijene nanijele na ovo ozemlje tako se uz njega pripio da je poprimio i njegovu narav: nebeski otvorenu i zemaljski tvrdu. Osjećajnost i žilavost smršeni su u jedno klupko i ne daju se tako lagano rastaviti.

Opširnije...

VALOVI STVARNE STVARNOSTI

Print Friendly, PDF & Email

fra Vendelin Karačić, Smiješnice i doskočice, Muzej – Franjevačka galerija, Široki Brijeg, 2008.

Otvorivši vrata svoga bivovanja javnim glasilima može nam se učiniti da nam je život previše crn. Nesreće, nesnalaženje na sve strane. Povjerovavši u ovaj pričin zateći ćemo se u mislima da je život u samostanu, ili iza samostanskih zidina, preozbiljan. I tko zna kakve ćemo sve zaključke iz svega ovoga izvući. Fra Vendelin Karačić, kao vjerni nasljedovatelj Sv. Franje, znalac umjetnosti i ljudskoga duha, pokušava ovom svojom knjigom rastjerati te tmurne oblake i namamiti nam osmijeh na usne, dokazujući da je ozbiljnost nešto suprotno od smrknutog lica.

Opširnije...

KNEŽEVINA KOJE IMA

Print Friendly, PDF & Email

Ivan Aralica, Runolist, Verbum, Split, 2008.

Kakvoj književnoj vrsti pripada ovaj roman? Jedni će reći da pripada romanu s ključem. Drugi će reći da ga možemo nazvati romanom bajkom. Bilo kako bilo, otključavanje će nam neizostavno biti potrebno. Neke ključeve prepoznat ćemo u svojoj ruci, dok će drugi ostati u posjedu pisca. Tako je htio i tako neka mu bude. Kaže da piše i treći roman s tematikom iz svoga životopisa. Prisjetimo se: prvi je bio roman Sunce. Kod jednih je pobudio divljenje, kod drugih odbacivanje s gnušanjem. Onih srednjih nije bilo tako puno. Aralica, svjestan da je čitan i da ima što reći, nastavlja dalje.

Opširnije...

Osobno