SUVREMENI HERETIK

Detalji

Kategorija: Prikazi (Publicistika)

Objavljeno: Subota, 10 Siječanj 2009 16:40

Hitova: 1806

Jure Vujić, Intelektualni terorizam, Hasanbegović, Zagreb, 2007.

Ljudska prava postala su danas nedodirljiv svijet, prava laička religija, ma što god ono »laička« značilo. Da se ne bismo izgubili u pojmovima, recimo da na prvi pogled to nije tako ni loše. Ta Krist nas već 2.000 godina uči cijeniti čovjeka. Naravno, uči nas cijeniti i Boga. I u tome je baš srž nesporazuma. U ime ljudskih prava danas se pokušava stvoriti svijet bez Boga. A da bi to lakše išlo, izmišljen je pojam »politička korektnost«. Vujić o njemu svako malo raspravlja u knjizi. Nastoji se stvoriti jednoumlje koje bi bilo vrhovno načelo mišljenja i ponašanja. Vujiću se to ne sviđa pa svjesno odlazi u heretike. Taj svoj potez on ne drži otpadništvom od pravovjerja, nego izborom, što u stvari i znači na hrvatskom grčka riječ hairesis. Svrstava se u slobodne umove kojima je dalek sustav političke korektnosti. A nije li to upravo zadatak svakog mislećeg čovjeka?

Opširnije...

ČIŠĆENJE PATINE

Detalji

Kategorija: Prikazi (Književnost)

Objavljeno: Nedjelja, 21 Prosinac 2008 16:45

Hitova: 2042

Dubravka Vidak (uredila), Fra Andrija Kačić Miošić i Neretva, Neretvanska riznica umjetnina i inih vrijednosti – Hrvatska kulturna zaklada, Opuzen – Zagreb, 2006.

Kroz burnu hrvatsku povijest iskristalizirale su se razne velike ličnosti. Jedna je od njih fra Andrija Kačić Miošić. Nije stoga pogrješka što je Prvi neretvanski književni i kulturni susret započeo današnjim osvjetljavanjem njegova lika i djela, a sve u povodu 300 obljetnice njegova rođenja.

Ovaj zbornik radova izloženih 29. i 30. rujna 2005. u Metkoviću, Opuzenu i Pločama donio je mnoštvo zanimljivih tema. Nabrojimo ih, jer zbog šutnje hrvatskih javnih glasila mnogi ne će čuti o njima. Fra Hrvatin Gabrijel Jurišić obrađuje temu: Život i smrt fra Andrije Kačića povezani s Neretvom.; Stipe Botica: Fra Andrija Kačić Miošić i njegovo djelo.; Mile Mamić: Fra Andrija Kačić Miošić i hrvatski književni jezik.; Šimun Musa: Fenomen Kačić i njegovo značenje.; Vinko Grubišić: Opomene, kletve i zakletve u razgovoru ugodnom naroda slovinskoga fra Andrije Kačića Miošića.; Hrvoje Markulin: Oslobođenje Neretve od Turaka u pjesmi fra Andrije Kačića Miošića »Osvajanje Norina 1684.«.; Ana Dominiković: Pričanja o Tomaševićima na baćinskom području.; Stjepan Šešelj: Književni prostor Neretve.

Opširnije...

PREPOZNAVANJE VREMENA

Detalji

Kategorija: Prikazi (Teologija)

Objavljeno: Ponedjeljak, 29 Prosinac 2008 15:59

Hitova: 2170

Aldo Natale Terrin, Uvod u komparativni studij religija, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2006.

Nekada se za Europu govorilo da je ona kršćansko podneblje. Trenutno je, pak, stanje potpuno drukčije. Toj stvarnosti ljudi različito prilaze. Jedni se boje za budućnost, drugi se ulizuju, treći je prepoznaju... Aldo Natale Terrin uzima pero u ruke i pokušava razjasniti o čemu se točno radi.

Pisac je knjigu podijelio u tri dijela. Najprije govori o metodi proučavanja religija, zatim o komparativnim temama religija, a naposljetku o suvremenoj religioznosti. Pametno polazi od stanja u svojoj domovini Italiji i to onda dalje širi. Ne možemo više govoriti o kršćanskom svijetu oko nas, nego o multikulturalnosti. S drugim religijama i kulturama treba stupiti u doticaj, umjesto da ih se jednostavno odbacuje kao nedostojne naših uvjerenja. Ne treba pritom žaliti neka prošla, dobra vremena. Ovo novo okruženje življenja kršćanske vjere može nam pomoći u razvijanju teologije, odnosno u življenju naše vlastite vjere.

Opširnije...

ŠLJUNAK POD NOGAMA

Detalji

Kategorija: Prikazi (Književnost)

Objavljeno: Subota, 13 Prosinac 2008 16:44

Hitova: 1886

Stjepan Šešelj, S juga glasnik, DHK, Zagreb, 2006.

Čim se spomene jug podsjeća nas to na šljunak pod nogama i šum mora u blizini. Nekako tako odišu i ove Šešeljeve pjesme.

Naizgled protuslovno rečenom, ne iscrpljuje se njegov pojam juga dokolicom uz more. Ponajmanje o tome govori. Ali, dah tog podneblja duboko je u nitima svake pjesme. Nije slučajno ni u naslovu spomenut jug. Šešelj ne bi bio to što jest kad ne bi osjećao ljubav prema hrvatskom priobalju. »Možda će biti najbolje spustiti zastavu, otpustiti posadu, zalupiti teškim dubovim vratima, zakrakunati dveri. Ali, kako prekinuti s mišlju što me veže uz ove predjele. Izbrisati stećke i masline i more, što vazda gore, pod grede, pod nebo, što gledaju.« (Možda će biti najbolje) Ništa to nije moguće odbaciti od sebe. Može se samo biti s juga glasnik i hoditi ovom zemljom u društvu s njim.

Opširnije...