LJETOPIS NAŠE NEVOLJE

Print Friendly, PDF & Email

Željko Raguž, Već viđeno, Crkva na kamenu, Mostar, 2008.

Je li davno bio ožujak 2002.? Ma kakvi! A je li se od tada puno toga dogodilo? E, to je već neka druga priča! Nju nam priča Željko Raguž u ovom zanimljivom publicističkom djelu. U listu Crkva na kamenu objavljivao je svoju kolumnu »Nekad i danas« i nakon srpnja 2008. sve te tekstove sabrao i podastro javnosti na drugi način. Tek sada oni, naime, progovaraju puninom svoje snage i uvjerljivosti.

Opširnije...

LICE KALJUŽE

Print Friendly, PDF & Email

Joško Čelan, Spomenik izdaji, Vlastita naklada, Split, 2008.

Društvo novinara Hrvatske, tako se tada zvalo, na početku Domovinskog rata odlučilo je iz sredine svoga žiga maknuti zvijezdu petokraku. To i učiniše, ali je ne maknuše i iz svoga srca, primijetiše mnogi. I to je onaj uzrok zbog čega se dogodila ova knjiga, iako ga Čelan nigdje ne spominje i vjerojatno nije ni mislio na njega. Međutim, osjetio je da se ona vremena itekako vraćaju kad je splitska Gradska komisija krajem siječnja 2007. odlučila da će se u Splitu praviti brončani spomenici Tuđmanu, Smoji i osamnaestorici drugih velikana. Ta je kap prelila čašu i Čelan nije mogao ostati šuteći.

Opširnije...

OTISAK POVIJESTI

Print Friendly, PDF & Email

Šime Đodan, Raseljena Hrvatska, Meditor – Iros, Zagreb, 2008.

Nama koji smo proživjeli devedesete godine prošlog stoljeća zacijelo je poznato ime Šime Đodana. Tada on nije bio samo profesor nego i osebujan političar. Stavio se jednostavno u službu svoje domovine i činio što je mogao u tom trenutku.

Životopis mu je svakako zanimljiv. Za vrijeme Drugog svjetskog rata borio se protiv srpsko-talijanske koalicije, poslije završava vojnu akademiju, pravo te specijalizira ekonomske znanosti. Tijekom »Hrvatskog proljeća« pokazuje svoje domoljubno lice, ali to mu donosi tamnicu. Drznuo se, naime, pisati o demografskoj katastrofi hrvatskog naroda. U svome radu opovrgnuo je komunističku tezu da je to zbog migracije sa sela u grad. Njegovo je mišljenje da na pad prirodnog priraštaja Hrvata utiču političko-gospodarski razlozi. Nije čudno da su mu ovaj rad u knjizi pripremljenoj za tisak jednostavno spalili. Ali, uvijek negdje ostane po koji primjerak.

Opširnije...

GLAS IZ PUKA

Print Friendly, PDF & Email

Božo Žepić, Kritika politike, Matica hrvatska, Mostar, 2008.

Koliko god je bistrili još uvijek o njoj malo znamo. Njezino veličanstvo: politika. Žepić se smjelo uhvatio s tim u koštac i podario nam dobru knjigu.

Dok se ne upustimo u čitanje, naslov kao da nas upućuje na suhoparnost. Međutim pročitavši prvu cjelinu, onu o definiranju same politike, stvari postaju potpuno drukčije. Pred nama se otvara pitanje Herceg Bosne. Daleko od toga da je Žepić brani, ali i daleko od toga da je napada. Trijezno prilazi opravdanju njezina postojanja i zaključuje da to nije bio pogrješan korak. Čovjek se može samo pitati jesu li pojedine stvari mogle ići i drukčije. S ovakvog polazišta treba pristupiti i ustavnim promjenama. Daytonskim mirom ništa nije razriješeno, vodeće sile u međunarodnoj zajednici nametnule su nepravedno rješenje. Ali, hoće li se stanje popraviti? Te iste sile danas nameću Zapadni Balkan i rabe pojam Bosanac. Već viđeno na ovim prostorima. Kamo dalje? Žepić o tome ponajbolje odgovara u zadnjem poglavlju koje je skup referata i govora. Tu čak donosi i različite modele za kompromisni izbor: kantonalna država; unitarna građanska država; regionalizirana država; tri republike. Na kraju pisac donosi i popis literature kojom se služio, tako da se i time možemo okoristiti u svome razmišljanju.

Opširnije...

Osobno