PUKLA LJEPOTA

Detalji

Kategorija: Prosudbe (Publicistika)

Objavljeno: Ponedjeljak, 24 Svi 2010 15:49

Hitova: 2168

AA. VV., Brotnjo – naša priča, Općina – Matica hrvatska, Čitluk, 2010.

Da bi se ispričala dobra priča, nije potrebno samo htjeti nego i imati dobru građu. U slučaju Brotnja, stvaranja ove monografije, to se poklopilo i zato je pred nama uspjela naša priča.

Naravno nije poželjno ni pošteno kritički govoriti o onomu u čemu si i sam sudjelovao, iako je glavninu posla podnio netko drugi, u ovom slučaju glavni urednik Ivan Sivrić i tehnički urednik Ivica Selak. Oni su to dobro napravili i od srca im na tome čestitam i zahvaljujem. Zadržat ću se, dakle, na priči o našoj priči, a prosudba neka ostane na nekim drugima.

Opširnije...

MILJENKO STOJIĆ KAO KNJIŽEVNI KRITIČAR

Detalji

Kategorija: Knjigozori

Objavljeno: Četvrtak, 20 Svi 2010 15:09

Hitova: 2340

Miljenko Stojić, Riječ po riječ, DHK HB, FRAM-ZIRAL, Dan, Mostar – Zagreb, 2007.

Piše: Đuro Vidmarović

Fra Miljenko Stojić istaknuti je predstavnik hrvatskog umjetničkog i intelektualnog milieua u Bosni i Hercegovini. Ovaj samozatajni sljedbenik sv. Franje Asiškog rođen je 1960. u Dragićini kod Međugorja. Filozofiju i teologiju studirao je u Sarajevu, Zagrebu i Jeruzalemu, a poslijediplomske studije u Rimu, stekavši enciklopedijsko obrazovanje. Zasluge je stekao kao književnik koji se ogledao u više literarnih rodova, kao pjesnik, pisac kratkih priča, romanopisac, pisac za djecu, književni kritičar, prevoditelj... Možda je najpoznatiji kao pjesnik. Do sada je objavio 8 knjiga poezije, a 2000. zagrebačka izdavačka kuća »Naklada Jurčić« izdala mu je izabrane pjesme pod naslovom »Prijatelji«.

Želimo skrenuti pozornost naših čitatelja na Stojićev književno-kritičarski rad. U bosansko-hercegovačkim prilikama i neprilikama djelovati kao književnik nije lagano. Biti književni kritičar još je teže. A bez stručnog, objektivnog i dobronamjernog vrjednovanja književnog stvaralaštva, to će stvaralaštvo doživjeti nazadak. U tom je kontekstu Stojićevo praćenje književne produkcije vrlo važno. Do sada je objavio četiri knjige, kako sam kaže, »ogleda«: Ta vremena (1995.); Paljenje svijeće (1998.); Raspretavanje vatre (2001.) i Rijeka (2002.).

Opširnije...

RITAM KLATNA

Detalji

Kategorija: Prikazi (Publicistika)

Objavljeno: Subota, 22 Svi 2010 17:06

Hitova: 1735

Vjekoslav Krsnik, Press karte na stol! Moj obračun s nama, Naklada Bošković, Split, 2008.

Stižu polako vrući ljetni dani. Za rashlađenje preporučam ovu knjigu. Razbistrit će nam um od nataloženog smeća koje potječe iz, nazovi naših, javnih glasila. A počelo je to davno, još prije Domovinskog rata.

Prvi Krsnikov članak u knjizi jest onaj iz 1984. objavljen u Slobodnoj Dalmaciji pod naslovom »Je li "Croatia – Sydney" ustaški klub«. Ni danas ovo ne bi prošlo nezapaženo, a kamoli tada. Bila je to najava kasnijeg Krsnikovog usmjerenja. Drugi doneseni tekst ponovno je jedan u jednoj godini. Radi se o članku iz 1987. »Tanjug – državna agencija ili agencija samoupravnog novinarstva«. Sljedeće godine Krsnik piše članak »Smojina dlaka u jaju«. Ovime je napravio okvir svega svog kasnijeg djelovanja: osobni stavovi, kritika javnih glasila, kritika novinara. Misao je vodilja, pak, srž članka iz 1990. »Mrlja na savjesti hrvatskih novinara«. Na zasjedanju u Trogiru odrekli su se zvijezde iz svoga pečata, ali ne u svojoj svijesti i ideologije zasnovane na njoj. Kako tada, tako i danas.

Opširnije...

NESLOMLJIVI

Detalji

Kategorija: Prikazi (Publicistika)

Objavljeno: Subota, 15 Svi 2010 17:05

Hitova: 1702

Vladimir Horvat, Kardinal Alojzije Stepinac, mučenik za ljudska prava, Meridijani, Zagreb – Samobor – Krašić, 2008.

Tih godina sve je izgledalo crno. Komunizam je ranio mnoge hrvatske obitelji, ubio im očeve, majke, sinove, kćeri, bake, djedove... K tomu bezdušno se okomio i na Crkvu i domoljublje. Čovjek je bio stalno u napasti svinuti kralježnicu i popustiti tom čudovištu. Međutim, zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac nije mislio tako. Crkva mu se odužila kardinalskom čašću i palmom mučeništva. Postao je i blaženikom, a uskoro će nadamo se i svecem.

Nije ovo sadržaj Horvatove knjige, ovo su misli koje ostaju nakon njezina čitanja, a možemo reći i okvir za njezino čitanje. Bilo je teško, ali se uspjelo.

Opširnije...